
Organizator
Arheološki muzej u ZagrebuDatum
21. 11. 2026.
Vrijeme
10:00 - 20:00
Tip događanja
Izložba
Cijena
8 €
Dobna skupina
Svi uzrasti
Primjereno za djecu
Da
INTERVENCIJA U STALNOM POSTAVU ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU POVODOM MEĐUNARODNOG DANA BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA
Na marginama
Povijest nasilja nad ženama
21. 11. do 10. 12. 2026.
Arheološki muzej u Zagrebu
Nasilna otmica, ispričana na određeni način, može postati romansom, a ubojstvo žene tek usputnom epizodom u životopisu nekog vladara. Zbog toga smo, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava svakog 25. studenog, u stalnom postavu izdvojili predmete kojima skrećemo pažnju na samo neke od priča o nasilju nad ženama u prošlosti.
U antičkoj Grčkoj i Rimu, prava žena ovisila su o njihovom društvenom položaju i pravnom statusu. Ropkinje su bile izložene tjelesnom kažnjavanju i seksualnom nasilju, uz male izglede za pravdom, a čak niti visoki položaj u društvu nije jamčio sigurnost od nasilja. Imućna Rimljanka Regila ubijena je u poodmakloj trudnoći. Njezinom suprugu Herodu Atiku sudilo se za ubojstvo, no, oslobođen je unatoč svim navodima koji su ga krivili za njezinu smrt. Oktaviju nisu mogli spasiti niti masovni prosvjedi nakon što ju je njezin suprug, car Neron, prognao, a naposlijetku je naredio i njezino ubojstvo. Roditelji desetogodišnje Julije Restute podižu joj nadgrobni spomenik na kojem bilježe kako je njihova kći ubijena zbog nakita. Nije nam poznato tko ju je ubio i je li itko za to odgovarao.
Umjetnost i mitologija mogu skrenuti pažnju s patnje žena. Proganjanje, silovanje ili otmica predstavljani su kao ljubavna želja, potpuno zanemarujući žensku patnju u korist junakovih postignuća. Primjerice, u Ovidijevoj verziji mita o Meduzi, lik koji pamtimo kao čudovište žrtva je seksualnog nasilja, a način na koji pričamo njezinu priču utječe na to kako ju doživljavamo.
Kasniji autori često u svojim prikazima prenose stare predrasude. Primjerice, August je hvaljen kao državnik, dok je njegova supruga Livija, na temelju nedokazanih optužbi i tračeva, ostala zapamćena kao trovačica. Zašto s jednakom pažnjom ne bismo preispitali optužbe protiv nje, kao što smo to napravili s neprijateljskim pričama o njegovoj vladavini?
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, svaka treća žena u svijetu doživjela je fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera ili neke druge osobe. Prema procjenama Ujedinjenih Naroda, tijekom 2024. godine intimni partneri ili drugi članovi obitelji usmrtili su oko 50.000 žena i djevojčica.
Prema nacionalnom istraživanju o sigurnosti u Hrvatskoj provedenom 2022. i 2023. godine, svaka četvrta žena u dobi od 18 do 74 godine doživjela je neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja. Samo prošle godine, u Hrvatskoj su 18 žena ubile njima bliske osobe, a njih 12 ubili su trenutni ili bivši intimni partneri.
Važno je razumjeti način na koji govorimo o nasilju. Nazivanje ubojstva „zločinom iz strasti“ može sugerirati kako ljubomora opravdava počinitelja. Pitanja o tome čime je žena „izazvala“ zlostavljanje prebacuju odgovornost na nju, a osjećaji krivnje, straha i srama, kao i šok, mogu žene odvratiti od prijave nasilja. S tim na umu, vrijeme je da preispitamo priče i mišljenja o ženama koje smo naslijedili iz prošlosti, te im posvetimo potrebnu pažnju.
Žene imaju pravo živjeti bez straha i nasilja, a države su dužne zaštititi to pravo. Naša je uloga, kao javnog muzeja, preispitati priče koje prenosimo kroz stoljeća, posebno žena čije su priče ispričali drugi.
Za vrijeme trajanja intervencije, od 21. 11. do 10. 12. 2026., tematska besplatna vodstva za posjetitelje subotom u 12 sati uz kupljenu ulaznicu.