Organizator
Kulturno informativni centarAdresa
Preradovićeva 5Datum
19. 09. 2026.
Vrijeme
17:00 - 18:30
Tip događanja
Kino
Cijena
Besplatno
Dobna skupina
Svi uzrasti
Primjereno za djecu
Da
Subota, 19. 9. 2026. u 17 sati
Sotto le nuvole Režija: Gianfranco Rosi Italija • 2025 • 115' • dokumentarni
Između Vezuva i Napuljskog zaljeva zemlja s vremena na vrijeme drhti dok fumarole Flegrejskih (gorućih) polja onečišćuju zrak. Ruševine koje leže ispod – Pompeji, Herculaneum, zatrpane rimske vile – govore o budućnosti koju je zakopao protok vremena. Iz ovih tragova povijesti i sjećanja podzemnog svijeta izranja manje poznati Napulj u crno-bijelim slikama koje su ispunjene prigušenom vitalnošću. Gianfranco Rosi proveo je tri godine živeći i snimajući ispod vezuvskog horizonta, iscrtavajući tragove prošlosti, iskopavajući vrijeme, ostatke svakodnevnih života. Promatrajući oblake i dim koji se nadvija nad Flegrejskim poljima. Pritom prigrljuje slučajnost susreta, mjesta, date situacije. Njegovi se kadrovi formiraju dok priče oživljavaju. Između mora, neba i vulkana razotkriva se novi arhiv istinitog i mogućeg.
Napulj je grad koji obično snimaju pod jarkim mediteranskim koloritom i svjetlom. No Rosi ga je izabrao prikazati u crno-bijeloj vizuri. Cocteau je svojedobno napisao kako Vezuv proizvodi sve oblake ovog svijeta. Ti oblaci odveli su Rosija do naslova i estetike filma. Ispod oblaka svjetlo mijenja svoju narav: nestaju sjene a sve se prikazuje u novom obličju. Crno i bijelo tjera nas ga sagledamo prisutna mjesta, tijela i geste na drukčiji način u potrazi za dubljom istinom koju skrivaju u svojoj imanentnoj slici.
Svi Rosijevi filmovi (primjerice Gori more) situirani su u specifični lokalitet no odražavaju neumoljive tokove globalnih politika. Ispod oblaka pokazuje kako ratovi u Siriji i Ukrajini urezuju neočekivane tragove u teksturu grada. Dokumentirajući mjesta tranzicije i povezanosti, koliko god ona bila krhka, Rosi postavlja važna pitanja i imaginira prostor u kojem ispresijecani traktovi postaju točke susreta i uporišta filmske forme. Pritom tretira marginu kao područje kontakta i interakcije, možebitni prolaz.