
Organizator
Centar za kulturu i film Augusta CesarcaAdresa
Kordunska 1Datum
21. 11. 2026.
Vrijeme
17:30 - 19:30
Tip događanja
Kino
Cijena
5 €
Dobna skupina
Svi uzrasti
Primjereno za djecu
Ne
U listopadu 1957. francuske postrojbe pod zapovjedništvom pukovnika Mathieua opkoljavaju skrovište Alžirca Alija la Pointe, jednog od vođa Fronte nacionalnog oslobođenja. Suočen s neizbježnim porazom, La Pointe se prisjeća ključnih trenutaka alžirske borbe za neovisnost, organiziranja pokreta otpora, gerilskih akcija i buđenja nacionalne svijesti.
Snimljen svega nekoliko godina nakon završetka Alžirskog rata prema memoarima alžirskog aktivista Saadija Yacefa (koji igra jednu od uloga) i uz podršku alžirske vlade, Bitka za Alžir smatra se jednim od najznačajnijih ostvarenja političkog filma, tendencije koja je 1960-ih i 1970-ih obilježila kinematografije diljem svijeta. Film prati uspon i pad alžirske Fronte nacionalnog oslobođenja od 1954. do 1957. godine, čije su aktivnosti pokrenule lavinu antikolonijalističkih pokreta.
Gillo Pontecorvo nastojao je stvoriti autentičan prikaz alžirske borbe za neovisnost temeljen na pomnom istraživanju i rekonstrukciji događaja. Uz inzistiranje na autentičnim lokacijama i angažiranje naturščika, Pontecorvo je odbijao individualizirati zbivanja kroz priču o jednome junaku, stvarajući djelo u kojem čitava zajednica postaje nositelj radnje.
Snimljena dinamičnim, neurednim stilom karakterističnim za dokumentarističku estetiku 1960-ih, Bitka za Alžir vjerno i detaljno prati eskalaciju sukoba, obilježenu terorističkim napadima, odmazdama, mučenjima i generalnim štrajkom do te mjere da su je kao studiju gerilskog ratovanja koristili Crne pantere, IRA, čak i Pentagon. No posebnu snagu Bitka za Alžir ostvaruje odbacivanjem moraliziranja i romantiziranja sukoba prikazujući brutalno nasilje kojem su pribjegavale obje strane. No unatoč Pontecorvovim nastojanjima da pruži balansiran prikaz događaja, film je jedno vrijeme bio zabranjen za prikazivanje u Francuskoj.
Bitka za Alžir je na Venecijanskom festivalu ovjenčana Zlatnim lavom i nagradom međunarodne kritike FIPRESCI, a bila je nominirana za Oscara (strani film, režija, scenarij). Danas uživa status jednog od najboljih filmova svih vremena, njezin utjecaj može se pratiti od filmova Costa-Gavrasa (Z, 1969) do Igora Bezinovića (Fiume o morte!, 2025), a i dalje je zapanjujuće aktualna.